Info Kutak

U 2014. godini sve štediše, ali i hrvatske poslovne banke očekuju brojni izazovi. Kriza koju već šest godina osjećaju građani počinje se polako pokazivati u bilancama svih poslovnih banaka. Povećanje rezervacija zbog loših plasmana, pad premije za rizik i stabiliziranje financijskih sektora na globalnoj razini su glavni razlozi zbog kojeg će u hrvatskom bankarskom sektoru uskoro doći do značajnih promjena.

Treba napomenuti da je zahvaljujući vrlo strogoj regulaciji Hrvatske narodne banke hrvatski bankovni sustav relativno visoko kapitaliziran i razmjerno otporan na ekonomske šokove. Drugim riječima, u hrvatskim bankama su štedni depoziti osigurani i štediše mogu mirne duše tražiti najpovoljnije kamate/uvjete na tržištu.

Pritom postoji par trendova na koje treba obratiti pozornost. Kretanje promjenjivih kamatnih stopa za štednju je već nekoliko mjeseci u padu, pogotovo kod velikih banaka. Prema teoriji i praksi, u krizi cijena novca raste - tj. kamate rastu. Zašto i kako onda dolazi do takvog obrnutog trenda?

Hrvatsko gospodarstvo u stagnaciji, te je došlo do dramatičnog pada investicija zadnjih par godina i povećanja nezaposlenosti. Ipak, svjetsko i europsko bankarsko tržište su zadnje dvije godine na snažnom putu oporavka iz krize.

Matice hrvatskih banaka, odnosno inozemni vlasnici dio sredstava prikupljaju na međunarodnom tržištu gdje su kamatne stope drastično niže. Smanjenje kamatnih stopa na štednju prati blagi pad kamatnih stopa na kredite, što je svojevrsni pokušaj pomaganja domaćem tržištu i očuvanja kreditnog portfelja.

Ekspanzivna monetarna politika ECB

Hrvatska je dio europskog tržišta i sve što se na njemu događa direktno ili indirektno utječe na domaće gospodarstvo. Cijena novca u Europskoj uniji tako posredno utječe i na kamatne stope u Hrvatskoj. Stoga je važna vijest o odluci koju je donio guverner Europske centralne banke (ECB) Mario Draghi o poticanju bankarskog sektora sa 700 milijardi Eura kako bi potaknuo jeftinije kreditiranje eurozone.

U svojoj analizi Europska centralna banka je identificirala kreditiranje poslovnih kompanija i europskih kućanstava kao ključnu slabost trenutno postojećeg krhkog oporavka eurozone. Paket jeftinog novca će europske banke objeručke prihvatiti, a njegovi pozitivni učinci će se osjetiti u svim segmentima nacionalnih ekonomija kroz pad kamatnih stopa na kredite.

Spajanja i preuzimanja domaćih banki

Poslije ulaska turske Süzer grupe na domaće bankarsko tržište kupnjom nekadašnje Banke Brod koja postaje KentBank, zatim ruskog Sberbanka kupnjom VBI grupacije tj. Volksbanke, u 2014. možemo također očekivati promjene u vlasničkim strukturama domaćih banaka.

Prilikom donošenja odluke o pokretanju stečaja za Nava banku interes za ulazak na tržište je izrazila ukrajinska PAT Bank Vostok. Nažalost, ponovila se slična situacija kao i kod stečaja Centar banke, gdje je češka J&T banka ponudila nedovoljna kapitalna jamstva. Prema najavama moguća je privatizacija Hrvatske poštanske banke u narednom razdoblju. Interes stranih grupacija svakako postoji, a vodeće domaće banke svoj tržišni udio mogu značajnije povećati jedino preuzimanjem konkurenata.

Stanje banaka i građana

Građani se oprezno prilagođavaju krizi razduživanjem (smanjenjem kreditne potrošnje) i povećanjem štednje. Iz godišnjeg biltena HNB-a je vidljivo kako se preko 75% sredstava stanovništva u poslovnim bankama odnosi na oročene depozite. Malo više od 60 posto deponiranih sredstava stanovništva oročeno je na razdoblje do godine dana, oko četvrtine je oročeno na rok od jedne do tri godine, a preostalih 10tak% je oročeno na više od tri godine.

Koristeći tablicu HNB-a Privremenih nerevidiranih podataka za kreditne institucije na dan 31. ožujka 2014. možemo usporediti domaće banke po aktivi (ukupnoj imovini banaka). Očekivano, vodeće banka prema veličini su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermarkische Bank, Raiffeisen banka, Hypo Alpe-Adria banka, Splitska banka i Hrvatska poštanska banka.