Info Kutak

Narodi koji su prošli ili se neko vrijeme zadržali na prostorima današnje Republike Hrvatske ostavili su svoje tragove u mnogim segmentima života, pa tako i u kovanju novca. Prema raspoloživim izvorima, Hrvati koji su živjeli na teritoriju današnje Hrvatske nisu kovali svoj novac sve do kraja XII. stoljeća, već su uglavnom upotrebljavali bizantski novac, čije su imitacije i kovali.

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa te zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.

Izdavanje kune omogućila je stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom Stabilizacijskog programa koja je započela u listopadu 1993. godine. Taj je program počivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme.

U uvjetima snažne deprecijacije tečaja hrvatskog dinara, Stabilizacijskim programom ponuđena je gornja granica vrijednosti DEM prema HRD od 4.444. Tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj granici, već je počeo jačati.

Stabilizacijskim programom u kratkom su roku zaustavljena inflacijska očekivanja, pa je nakon hiperinflacije od preko 1000 posto godišnje u 1993., u godini 1994. uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosinačkoj razini.

Obilježja nacionalne valute

Hrvatska narodna banka izdala je kovani novac u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa i 1, 2, 5 i 25 kuna. Kovani novac od 25 kuna pripada kategoriji prigodnoga optjecajnoga kovanog novca.

Kovanice su izrađene od raznih kovina i slitina, razlikuju se po težini, promjeru i debljini pločice, a obod je na lipama gladak i samo je na kunama nazupčan. Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna izađen je od dvodijelne kovine (jezgra + prsten), a obod mu je gladak.

Na licu svih apoena kovanica lipa i kuna nalazi se u gornjem dijelu polukružno natpis Republika Hrvatska, a dolje je u sredini državni grb u polukrugu pletera (osim kod 1 i 5 lipa) i u vijencu na kunama (maslina i žito na 1 kuni, hrast i lovor na 2 i 5 kuna).

Oznaka nominale vrijednosti smještena je na lipama na podlozi od lipine grančice s listovima i cvjetovima, a na kunama je podloga lik kune u trku nadesno. Ispod brojke i podloge smješten je naziv novca.

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske kune počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu.