Info Kutak

Štednja oduvijek ima posebnu važnost i tradiciji u povijesti Hrvata. Već smo ranije pisali o nastanku hrvatske kune kao nacionalne valute, te stabilnost koju je ona omogućila nacionalnoj ekonomiji. Od 1993. godine koordinirane mjere monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme bili su stupovi na kojima je izgrađena današnja hrvatska ekonomija. Ova analiza pruža kratak pregled kako se istovremeno razvijala štednja, tj. možemo vidjeti povijesno kretanje ukupnog iznosa depozita u bankama kroz zadnjih dvadesetak godina.

Podaci korišteni u analizi preuzeti su sa stranica Hrvatske narodne banke, a moguće ih je naći pod rubrikom Statistika, točnije statistički podaci bankovnih institucija. Prikazani podaci su temeljeni na mjesečnoj razini i pokazuju iznose u milijunima kuna. Novac je na ovim prostorima imao veliku ulogu u u razvoju hrvatske nacionalne svijesti preko povijesnih hrvatskih simbola kao što su kuna, pleter i šahovnica, te kako ćemo vidjeti iz analize značajnu ulogu u financiranju ekonomije.

Prva stvar koju možemo uočiti iz grafikona je kontinuirano višestruko povećanje štednih depozita u bankama kroz zadnjih dvadeset godina. Najznačaniji udio u cjelokupnoj štednji tradicionalno imaju depoziti trgovačkih društava, dok je odmah iza njih po važnosti štednja stanovništva. Nebankarske financijske institucije su treći važan kotačić koji u većem dijelu čini ukupnu hrvatsku štednju.

Kroz godine, jasno je da se hrvatska ekonomija i društvo razvilo. Lijepo možemo primjetiti kako je nacionalna imovina promatrana kroz depozite također pratila taj rast. Uz sve promjene sa kojima se zemlja suočila, počevši od privatizacije banaka do propadanja nekolicine loših (npr. Glumina banka, Riječka banka), hrvatski građani nisu izgubili povjerenje u bankarski sustav. Od početne razine malo manje od milijarde i pol kuna ukupnih depozita u 1993. godini, kroz prvih 7 godina iznos je narastao na čak 7,6 milijardi kuna. Preciznije gledano, od uvođenja kune do kraja 2000. godine hrvatska štednja je porasla 421,88%. Prilično impresivno, jelda?

No zapravo tek poslije 2000. nacionalna ekonomija kreće u jaču ulaznu putanju što se očituje i u bržem te jačem rastu ukupnih depozita u bankama. Gospodarski rast u kombinaciji sa štednim navikama Hrvata prije globalne financijske krize podignuo je razinu štednje na čak 53,6 milijarde kuna. U postotcima taj rast iznosi ogromnih 601,14%, što znači da su u tih 7 godina štediše ušesterostručile svoju imovinu.

Tada je količina depozita ujedno dosegla svoje najviše razine u zadnjih dvadeset godina. Dolaskom krize, ekonomska situacija postala je bitno nepovoljnija i nemali broj ljudi bio je prisiljen potrošiti dio životne ušteđevine. Stoga od kraja 2007. do kraja 2010. godine možemo primjetiti jak pad na grafikonu, koji iznosi visokih 35,09%. Moglo bi se ustvrditi kako je kriza koštala Hrvate više od trećine njihove štednje. Ipak, optimistična je činjenica kako u 2011. ponovo bilježimo rast depozita, te možemo očekivati povratak na razine prije krize kroz sljedećih par godina.