Više informacija o bankama
Saznajte koje su vam banke dostupne na hrvatskom tržištu i kakve različite štedne proizvode nude. Također su dostupni arhivski članci o bankama koje su prethodno djelovale na tržištu.
Samoborsko bankarstvo vuče korijene iz 1873. godine, iz vremena kada se u našim krajevima pojavljuju prve novčarske institucije.
Samoborska štedionica osnovana je 27. ožujka 1873. godine i u kontinuitetu posluje do danas.
Prema izvješću Trgovačke komore u Zagrebu za godinu 1879., Hrvatska je imala 3 banke i 12 štedionica, a po uplaćenoj glavnici Samoborska je štedionica bila druga po veličini "Šparkasa" u Hrvatskoj, a ispred najstarije i najuglednije Prve hrvatske štedionice u Zagrebu.
Osnivači prvi dioničari - vlasnici štedionice bili su ugledni Samoborci (ukupno njih 21). Organizirana kao dioničko društvo, mijenjajući svoj pravni status (u nekim periodima i kao poslovna jedinica većih banaka), Banka je djelovala kao financijska institucija za područje Samobora, ali i šire regije sudjelujući u razvoju gospodarstva.
Samoborska štedionica se uspjela održati i u vrtlogu svjetske krize u razdoblju od 1929. do 1931. godine kada su propale i nestale tisuće banaka i štedionica u zemlji i u svijetu.
Samoborsko bankarstvo vuče korijene iz 1873. godine, iz vremena kada se u našim krajevima pojavljuju prve novčarske institucije. Samoborska štedionica osnovana je 27. ožujka 1873. godine i u kontinuitetu posluje do danas. Prema izvješću Trgovačke komore u Zagrebu za godinu 1879., Hrvatska je imala 3 banke i 12 štedionica, a po uplaćenoj glavnici Samoborska je štedionica bila druga po veličini "Šparkasa" u Hrvatskoj, a ispred najstarije i najuglednije Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Osnivači prvi dioničari - vlasnici štedionice bili su ugledni Samoborci (ukupno njih 21).
Organizirana kao dioničko društvo, mijenjajući svoj pravni status (u nekim periodima i kao poslovna jedinica većih banaka), Banka je djelovala kao financijska institucija za područje Samobora, ali i šire regije sudjelujući u razvoju gospodarstva. Samoborska štedionica se uspjela održati i u vrtlogu svjetske krize u razdoblju od 1929. do 1931. godine kada su propale i nestale tisuće banaka i štedionica u zemlji i u svijetu.
Na osnivačkoj skupštini 27. prosinca 1989. godine Samoborska banka d.d. Samobor osnovana je kao dioničko društvo. Osnivači Samoborske banke su gospodarski subjekti s područja Samobora, ali i izvan njega.
Na Skupštini Banke održanoj 01. prosinca 2003. godine donijeta je odluka o pripajanju Zagorske banke d.d. Krapina Samoborskoj banci d.d. Samobor.
Nekoliko riječi o Zagorskoj banci d.d.
Zagorska banka d.d. Krapina jedna je od najstarijih financijskih institucija na području Krapinsko-zagorske županije. Nastala je 09. siječnja 1935. godine pod imenom Zanatlijsko štedno kreditna zadruga, kao rezultat cehovskog djelovanja krapinskih čizmara, postolara, krojača, bačvara, mesara, kolara, draguljara, kožara, zidara i drugih zanatlija, a na inicijativu tadašnjeg predsjednika Obrtničke zadruge «SLOGA», pećara Ivana Loewa iz Krapine.
Zanatlijsko štedno kreditna zadruga poslovala je niz godina, a ni ratni vihor je nije uspio omesti u djelovanju i potpomaganju svojih članova, sve do kraja sedamdesetih godina, točnije prvog siječnja 1979. godine kada prerasta u Obrtničko štedno-kreditnu zadrugu. U prosincu 1991. godine Obrtnička štedno-kreditna zadruga prerasta u Gospodarsku štedionicu «Ivan Loew» d.o.o. Krapina. Sredinom 1995. godine Gospodarska štedionica mijenja ime u Krapinsku štedionicu i dalje posluje kao dioničko društvo. Krajem studenog 2001. godine izvršena je dokapitalizacija Štedionice i 24. prosinca iste godine donijeta je Odluka o preoblikovanju Štedionice u Zagorsku banku d.d. Krapina.
Samoborska banka sa statusom samostalne banke, kao financijska asocijacija tzv. udruženog rada, konstituirana je 1978. godine, kada je uskladila svoje poslovanje s odredbama tada važećeg Zakona o osnovama bankarskog i kreditnog sustava.
Više na: http://www.sabank.hr/
